1986.: U drugoj polovini osamdesetih, dok je rastao nacionalizam u pojedinim delovima Jugoslavije, a prividno jačala tržišna ekonomija u drugim, u KST-u se opet govori o tekućoj politici.

Da je i tada postojala svest o mogućem cepanju zemlje govori i scenografija na tribini "Kuda ide nacija". Možda je, iz današnjeg ugla, moglo da stoji i "nacije", ali, to je naziv knjige koju je napisao profesor dr. Dušan Ičević, na slici sa voditeljkom tribine, i u njoj se skoro pet godina pre tragičnog raspleta, ukazivalo na "veliki prasak", "Big bang" Jugoslavije i razdvajanje republika.

Budući da je dr. Ičević bio tada beogradski univerzitetski profesor, politikolog, (ali i književnik, pesnik,) to veče pred studentima tehnike je bilo prilika za upoznavanje budućih inženjera sa onom drugom, političko-administrativnom stranom društva. Ona će tehničkoj inteligenciji zemlje odrediti sudbinu u nadolazećim godinama. Kad danas sabiramo ko je sve od naših kolega sa sva tri fakulteta (A, E, G... ali i mašinski, tehnološki, saobraćajni...) otišao u "beli svet", postaje jasno šta su nam spremali političari, politikolozi, pravnici, sociolozi, razne nacionalne akademije nauka i njima srodni.

Akademska biografija profesora Ičevića je bogata izdavaštvom, od knjiga "Nacija i samoupravljanje" (Marksistička biblioteka, Titograd, 1976), preko "Kuda ide nacija", (Integral nacije i sindrom nacionalizma) (Biblioteka 'Poenta', 1986), zatim, "Crnogorska nacija" (Beograd, 1998)  pa do "Podgoričkog govora" (2007). Od opšteg, ka pojedinačnom... Kratak pregled onoga što se može naći na Internetu lako potvrdjuje zašto je gospodin profesor imao ovakvu sliku budućnosti Jugoslavije. On je tu sliku i pravio.