Kao što smo već napisali, u maju 1986. održano je "prvo tradicionalno, studentsko parsko prvenstvo u bridžu", ali za to je trebalo naučiti kao se igra bridž, jer kao što smo negde našli:
... bridž nije samo igra i razonoda, što je, istini za volju, u nastajanju i bilo tačno, već je priznat kao sport duha i inteligencije. Međutim, to nije sve, jer podaci pokazuju da se posle preporuke UNESCO-a (Ujedinjene nacije za prosvetu, nauku i kulturu) u mnogim zemljama bridž uvodi kao korisni podagoški sadržaj u svim obrazovnim ustanovama, od osnovnih škola do univerziteta!
BRIDŽ je poseban društveni fenomen! Ovakav zaključak je moguć ako se zna da u svetu danas ima oko 100 miliona strasnih igrača ove intelektualne igre.
Bridž kao intelektualno nadmetanje u
potpunosti zadovoljava kriterijume pravog sportskog
takmičenja.
Ustanovljenjem svetskih prvenstava bridž je
stekao status sportskog takmičenja.
Prva borba za titulu svetskog prvaka održana
je 1935. godine, kada je reprezentacija Sjedinjenih Američkih država pobedila
Francusku, u meču od 300 podela. Kada smo već upotrebili izraz "meč", to bi bilo
kao intelektualni boks-meč u 300 rundi, odnosno nadmetanje u rešavanju 300
šahovskih problema.
Od 1932. godine, redovno se održavaju
Evropska prvenstva, a od 1960. godine i Bridž olimpijade, po istom principu kao
što su i Šahovske olimpijade. Poslednja takva olimpijada, jedanaesta po
redu, održana je 2000. godine u
Holandiji uz učešće repreznetacija iz 80 zemalja sveta.
Iz toga razloga Međunarodni olimpijski komitet
je prihvatio novu kategoriju sportskog nadmetanja: mentalni
sport.
Od 1995. godine bridž je član MOK i
međunarodne porodice olimijskih sportova, a od 1999. godine WBF (World
Bridge Federation) je član internacionalne federacije olimpijskih
sportova.
Na ZOI u Solt Lake City, 2002. godine, bridž
će biti demonstracioni sport, a planirano je da postane redovan član od 2006.
godine i ZOI u Torinu, Italija.
Igra se i preko interneta, naravno.
Pogledajte više o ovome na sajtu somborskog bridž kluba www.pcelica.co.rs/bridge/
Dakle, ako i Ujedinjene nacije to podržavaju, kako ne bi i KST?
Elem, rekosmo, kurs je držao neki Zoran, možda Radosavljević, po udžbeniku koji vidite sa desne strane, "Igrate li bridž?".Knjiga je još uvek u posedu para Nina&Joca, ako neko želi da igra...
Učesnici kursa su dobili zvanične propusnice iz KST-ovog asortimana starih članskih karata (pretpostavka), ali i članske karte "Beogradskog takmičarskog bridž kluba".
Interesantno je napomenuti da je pomenuti takmičarski klub iz Beograda bio prvi jugoslovenski posleratni bridž klub koji su osnovali 1966. godine entuzijasti ove veoma intelektualne igre. Bilo je problema da se od SUP-a dobije dozvola za osnivanje takvog jednog kluba (objasnite tadašnjem milicioneru da su karte "intektualna igra"...), ali je na kraju ipak bilo uspešno. To je otvorilo vrata za osnivanje sličnih klubova igrača bridža u Zagrebu, Ljubljani, da bi sledilo i osnivanje Bridž saveza Jugoslavije.
No, toliko o istorijatu ove igre na našim prostorima. Koga zanima, može da pročita ovde. Vratimo se KST-u...
Dakle, Nina, kao i Joca i ostali, su dobili ove propusnice, i do danas ih sačuvali kao dragu uspomenu.
Pogledajte i vi još par priloga kojima smo dopunili galeriju.
Člansku kartu je dizajnirao/-la M. Tomić, najverovatnije tadašnji plakater(-ka). Zna li neko nešto više o njemu/njoj? Znate li ga/je možda lično? Možete li da ga/je nedjete?